top of page
Search

Klima se promenila, zašto nismo mi?

Updated: Feb 12, 2021

Danas smo svedoci povećanja godišnje temperature vazduha, zagrevanja okeana, topljenja leda u polarnim kapama i glečerima i podizanja nivoa mora. Sve ovo dovodi do gubitka biodiverziteta, menjanja pH vrednosti zemljišta i okeana, kao i sve veće učestalosti ekstremnih klimatskih događaja. Klimatske promene su postale deo naše svakodnevnice i neophodno je da im se odgovarajući prilagodimo.

Šta je to klima i kada je krenula naglo da se menja?

Laički rečeno klima je očekivano ili uobičajeno vreme na određenom mestu u određeno doba godine. Klima se prirodno, konstanto i postepeno menja. Tokom evolucije Zemlje, topli periodi su se smenjivali sa periodima ledenih doba. Nažalost, danas smo svedoci alarmanto brzih klimatskih promena. U našoj atmosferi nalaze se atmosferski gasovi, prvenstveno ugljen-dioksid i vodena para koji stvaraju efekat staklene bašte i time održavaju prosečnu temperaturu od 15°C.

Normalna koncentracija ovih gasova u atmosferi je mala, ali kako su ljudi u poslednjih 200 godina sagorevali ogromne količine fosilnih goriva(nafta, ugalj, zemni gas) i pritom sekli hektare šuma, koncentracija se povećala. U današnje vreme koncentracija ugljen-dioksida je veća nego što je ikada bila u poslednjih 800.000 godina, u zadnjih 200 godina koncentracija metana, koji ima 20x jači efekat od ugljen-dioksida, povećana je i idalje raste. Porast ovih tkz. stakleničnih gasova utiče na naglo zagrevanje planete.


Klima i plastika


Bilo da je u pitanju aerozagađenje ili nagomilavanje plastike ili drugog otpadnog materijala, zagađenje kao takvo utiče na klimatske promene, pa samim tim i na naše zdravlje. Skoro sva plastika se proizvodi od materijala koji nastaju od fosilnih goriva(uglavnom ulja i gasa), Ekstrakcija i transport tih goriva, zatim proizvodnja plastike stvaraju milione tona stakleničkih gasova. Na primer 4% nafte, proizvedene u svetu, godišnje se preusmerava na proizvodnju plastike, a još 4% izgori u procesu prerade. Veliki problem predstavlja odlaganje plastike, a čak 95% proizvedene plastike se baca nakon jedne upotrebe. Ne reciklirana i odbačena plastika, usled sunčeve svetlosti i toplote i dalje oslobađa ogromne količine stakleničkih gasova. Manje čestice poznatije kao mikroplastika, dospevaju do vodenih ekosistema gde ih nesvesno unose mnoge morske životinje, uključujući ribu koju jedemo i planktoni koji su odgovorni za apsorbovanje ugljen-dikosida iz atmosfere i vode.


Kako klimatske promene i globalno zagrevanje utiču na planetu?

Globalno zagrevanje utiče na svaki aspekt kako naših života, tako i života svih organizama sa kojima delimo planetu. Otapanje lednika utiče na porast nivoa mora, dovodeći do poplava obalskih naselja. Visoke temperature utiču na ekstremne promene vremena rezultujući ne samo poplavama, uraganima, snežnim olujama već i intenzivnim periodima suša. Proizvodnja hrane postaje sve teže, životna sredina se menja dovodeći do poremećaja ekosistema.

Zbog promenjene klime menjaju se staništa životinja, te razne biljne i životinjske vrste nemaju priliku da se dovoljno brzo adaptiraju na promene i utočište traže na drugom mestu. Biljne vrste se sele severno i na višu nadmorsku visinu u potrazi za hladnijim okruženjem, dok životinje čije stanište nestaje takođe moraju da se sele i zbog toga bivaju ugrožene, dok drugi problem predstavlja narušavanje ekosistema. Bilo usled fragmentacije staništa, suša ili nedovoljno hrane klimatske promene prete svim biljnim i životinjskim vrstama, pogotovo afričkim slonovima, polarnim medvedima i džinovskim pandama kojima preti izumiranje.




Klimatske promene utiču na porast nivoa smrtnosti ljudi. Usled povećanih temperatura, u svim delovima sveta, 2018. godine zabeleženo je 296.000 smrtnih slučajeva. Podaci pokazuju porast od 53,7% smrtnih slučajeva povezanih sa visokim temperaturama kod osoba starijih od 65 godina u poslednje dve decenije. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa čestičnim zagađenjem je u stalnom porastu, sa zabeležema 3,01 miliona smrtnih slučajeva u 2018. godini.

Pored štetnog uticaja na ljudsko zdravlje klimatske promene štete i privredi, gde se usled visokih temperatura pogoršava uslov za rad na otvorenom. Tokom 2020. godine planeta se suočila sa velikim brojem prirodnih katastrofa i ekstremnih vremenskih događaja, kao što je bio ogromni šumski požar u Australiji.

Kuda (može da) ide naš svet?


U zavisnosti od naših aktivnosti, klima će nastaviti da se menja kroz vekove. Temperatura će nejednako rasti po celom svetu, sa porastom broja suša i toplotnih talasa većih intenziteta. Kasne i rane pojave mraza, kao i rani ulazak biljaka u vegetaciju oštetiće poljoprivredu. Uragani će postati češće i intenzivnije pojave, a predviđeno je da će se nivoi mora podići za čak 2,4m do 2100. godine.

Šta možemo da uradimo da usporimo globalno zagrevanje?


Dopustili smo da naš jedini dom strada. Klimatske promene ne možemo zaustaviti ali ih možemo usporiti. Održivi razvoj je planirani ekonomski razvoj koji se zasniva na ravnoteži korišćnja i obnavljanja resursa. Suština održivog razvoja jeste da koristimo prirodne resurse na taj način da ostane dovoljno za naredne generacije. Trenutno trošimo više nego što naša planeta može da izdrži, da bi smo smanjili naš kolektivni ekološki otisak moramo da se odreknemo malih ugodnosti i da mislimo na bolje sutra. Iako situacija izgleda beznadežno, ako svako krene od sebe i dalje postoji šansa da spasimo našu planetu.


Evo šta pojedinac može da uradi:

  • Informišimo se o problemu globalnog zagrevanja

  • Reciklirajmo

  • Budimo energetski efikasni(koristimo električne aparate sa oznakom A...)

  • Regulišimo termostate(smanjenje 1°C-godišnja ušteda 6% energije)

  • Koristimo automobile što manje

  • Zasadimo biljku

  • Štedimo vodu

  • Podržimo ekološke organizacije

  • Smanjimo lični ekološki otisak



Da li je ovo dovoljno?


Nažalost odgovor na ovo pitanje je ne. Ovo je samo prvi korak u borbi za našu planetu. Da bi smo uspeli potrebno je da pređemo na alternativne, obnovljive izvore energije kao što su sunce, voda i vetar kao i da zamenimo fosilna goriva, biogorivom. Ugradnjom solarnih panela, vetrogeneratora i postepenim energetskim tranzitom omogućavamo budućim generacijama zdraviju planetu. Klima se promenila, a sa njom moramo i mi.


Gde se informisati?


Želite nešto da uradite za Zemlju? Prvi korak je da se informišete o problemima koji joj prete. To možete uraditi ovde:











2,089 views0 comments
Post: Blog2_Post
bottom of page